Kako se suočiti sa stresom i prevenirati sagorijevanje (burnout)?

Zadnjih nekoliko desetljeća obojano je fenomenom razvoja tehnologije, poboljšanja kvalitete života i rastom. Živimo u vremenima kada imamo svih vrsta resursa više nego ikada u prošlosti. Sve nam je postalo vrlo lako dostupno i unatoč velikom broju pozitivnih, revolucionarnih otkrića i pomoći koju smo dobili u svakodnevnnim aktivnostima, sveprisutniji je jedan izazov modernog društva, a to je stres. Naime, stres i sagorijevanje postali su sve prisutniji izazovi s kojima se suočava pojedinac u svim sferama života. Bez obzira na to radi li se o profesionalnim izazovima, obrazovanju ili privatnom životu, pritisak da uvijek budemo "najbolji" može ostaviti trag na mentalnom i fizičkom zdravlju.

Stres i burnout (sindrom sagorievanja ili izgaranja) često su povezani, no predstavljaju različite fenomene. Stres se može definirati kao odgovor organizma na prijetnje - vanjske ili unutarnje zahtjeve koji nadilaze naše kapacitete za suočavanje.

Stres se manifestira kao akutno ili kronično stanje i ima fizičke, emocionalne i kognitivne simptome:

1. Fizički simptomi:

   • Ubrzan rad srca

   • Glavobolja, napetost u mišićima

   • Problemi s probavom

   • Umor ili nesanica

   2. Emocionalni simptomi:

   • Razdražljivost ili frustracija

   • Tjeskoba i osjećaj pritiska

   • Promjene raspoloženja

   3. Kognitivni simptomi:

   • Teškoće s koncentracijom i donošenjem odluka

   • Prekomjerno razmišljanje o problemima

   4. Bihevioralni simptomi:

   • Povećana konzumacija alkohola, cigareta ili hrane

   • Povlačenje iz društva ili agresivni ispadi

Simptomi poput nesanice, razdražljivosti, umora i gubitka koncentracije često su prvi pokazatelji da je balans narušen.

Stres je uobičajen odgovor na zahtjeve okoline, dok je burnout kronično stanje koje nastaje kao rezultat dugotrajnog izlaganja nerazmjerno velikom stresu, najčešće u profesionalnom kontekstu.

Sagorijevanje, ili "burnout", specifično je stanje emocionalne, fizičke i mentalne iscrpljenosti koje nastaje kao posljedica dugotrajnog (kroničnog) stresa. Najčešće se povezuje s radnim mjestom, gdje su preopterećenost, nedostatak priznanja i osjećaj bespomoćnosti glavni uzroci. Međutim, sagorijevanje se može pojaviti i u drugim životnim ulogama, poput roditeljstva ili brige za bolesne članove porodice.

Sindrom izgaranja ima tri ključne dimenzije prema definiciji Svjetske zdravstvene organizacije (WHO):

1. Emocionalna iscrpljenost:

• Osjećaj praznine, umora, nemogućnost suočavanja s obvezama.

  2. Depersonalizacija (ciničnost):

• Negativan, distanciran stav prema poslu, kolegama ili klijentima.

  3. Smanjena profesionalna učinkovitost:

• Osjećaj nekompetentnosti, niske produktivnosti i nedostatka postignuća.

Osim navedenih dimenzija još neki simptomi sagorijevanja mogu se očitovati kroz:

• Povlačenje iz obiteljskih i društvenih odnosa

• Fizički simptomi kroničnog stresa (glavobolje, nesanice)

• Osjećaj besmislenosti ili rezignacije prema radu

Glavni uzroci stresa i sagorijevanja uključuju nejasna očekivanja, preveliki radni teret, manjak podrške i neravnotežu između profesionalnog i privatnog života. Dugoročne posljedice mogu biti ozbiljne – od anksioznosti i depresije do fizičkih oboljenja poput kardiovaskularnih problema i oslabljenog imunološkog sistema. Pored toga, sagorijevanje često vodi do smanjenja produktivnosti, problema u međuljudskim odnosima i osjećaja izoliranosti.

Kako se “boriti” protiv stresa i sagorijevanja?

Rastući broj empirijskih dokaza pokazuje da je zaštita zdravlja na radnom mjestu postala relevantnija nego ikad zbog pandemije COVID-19. Stres je životna komponenta koju ne možemo izbjeći, već moramo naučiti kako se adaptirati i prepoznati znakove kada je potrebno potražiti pomoć.

Stres u malim količinama može biti pozitivan, jer nas motivira i priprema za izazove. Međutim kada je stresor negativan i ne može se izbjeći ili riješiti – poput otpuštanja s posla ili zdravstvene krize – ili kada stres postane kroničan, naši biološki odgovori na stres mogu ugroziti naše fizičko i mentalno zdravlje.

Postoji mnogo alata zasnovanih na istraživanjima koja pomažu u nošenju sa negativnim efektom stresa na zdrav način.

Prvi koraci u suočavanju sa stresom koje možete poduzeti su:

1. Ukloniti stresore – procijenite možete li utjecati na to što se događa, maknut se ili promijeniti stresnu situaciju, smanjiti obveze ili zatražiti pomoć.

2. Fizički odmor - naspavati se i uspostaviti rutinu spavanja, izbjegavati ekrane i stimulativne tvari prije spavanja.

3. Njegovati socijalnu podršku – obratite se prijateljima i obitelji za emocionalnu ili praktičnu pomoć. Ovakva podrška u stresnim situacijama važnija je nego što mislite.

4. Osigurati kvalitetnu prehranu – izbjegavajte pretjerani unos šećera i alkohola te birajte raznovrsnu, zdravu hranu.

5. Opustite tijelo i fizičku napetost – Pomažu istezanje, masaže i tehnike opuštanja mišića.

6. Mindfulness - smanjuje stres i anksioznost.

7. Fizička aktivnost – šetnja ili drugi oblici kretanja poboljšavaju san i smanjuju stres.

8. Provodi vrijeme u prirodi – Boravak u prirodi ili promatranje prirodnih prizora dokazano može umiriti um i poboljšati raspoloženje.

Prvi korak uvijek je briga o sebi, prepoznavanje onoga što treba nama i našem tijelu. Osvještavanjem i prihvaćanjem ozbiljnosti ovakvih simptoma možemo prevenirati kronične poteškoće.

Tehnike upravljanja stresom, poput meditacije, fizičke aktivnosti i organizacije vremena, mogu biti od velike pomoći. Kada je riječ o sagorijevanju, ključ je u postavljanju granica i traženju podrške, bilo od kolega, prijatelja ili stručnjaka. Važno je i razviti strategije samopomoći, kao što su redovne pauze, njegovanje hobija, tjelovježba.

Stres i sagorijevanje nisu neizbježni dio modernog života, već signali da je potrebno stati i preispitati svoje prioritete. Briga o sebi nije luksuz, već nužnost – jer samo kroz očuvanje mentalnog i fizičkog zdravlja možemo postići trajnu ravnotežu i zadovoljstvo u životu.

LITERATURA:

• Edú-Valsania, S., Laguía, A., i Moriano, J. A. (2022). Burnout: A review of theory and measurement. International journal of environmental research and public health, 19(3), 1780.

• Healthy ways to handle life’s stressors

• Maslach, C., & Jackson, S. E. (1981). The measurement of experienced burnout. Journal of organizational behavior, 2(2), 99-113.

• Pines, A. M. (2005). Stress and burnout: The significant difference. Personality And Individual Differences.