Kako tehnologija utječe na naše mentalno zdravlje i što je digitalni detoks?

U današnje vrijeme tehnologija je neodvojiv dio svakodnevnog života. Sve više ljudi koristi društvene mreže, aplikacije i pametne telefone, neovisno o dobi ili društvenom statusu.

Tehnologija nam olakšava komunikaciju, omogućuje brz pristup informacijama i pruža zabavu. Međutim, dok uživamo u svim tim prednostima, često zanemarujemo njezin utjecaj na naše mentalno zdravlje.

Prema istraživanjima vidljivi su značajni negativni učinici koje tehnologija i društvene mreže mogu ostaviti na nas i naše mentalno zdravlje.

Negativni učinci koje tehnologija i društvene mreže mogu ostaviti na naše mentalno zdravlje:

1. Stres i tjeskoba
   Neprestana povezanost putem digitalnih uređaja i stalne notifikacije stvaraju osjećaj pritiska da stalno budemo dostupni. Neprestano provjeravanje obavijesti može povećati razinu stresa i anksioznosti, posebno kada se suočavamo s preopterećenjem informacijama.

2. Poremećaji spavanja
   Plavo svjetlo koje emitiraju ekrani može ometati proizvodnju melatonina, hormona odgovornog za san. Korištenje telefona ili laptopa do kasno u noć često dovodi do nesanice ili loše kvalitete sna.

   3. Problemi s pažnjom i koncentracijom
   Prekomjerno korištenje tehnologije, posebno društvenih mreža, može smanjiti našu sposobnost fokusiranja i obavljanja zadataka. Fenomen "multitaskinga" često rezultira površnom pažnjom i slabijom produktivnošću.

   4. Usamljenost i depresija
   Iako tehnologija omogućuje povezivanje, često dovodi do površnih odnosa i osjećaja izolacije. Društvene mreže također mogu izazvati osjećaj manje vrijednosti zbog uspoređivanja s drugima.

Ponekad svi osjećamo kako nam treba vrijeme u kojem ćemo biti offline, u kojem se želimo posvetiti sebi i svojim bližnjima. Kako bi smanjili korištenje tehnologije te poboljšali svoje blagostanje i kvalitetu života sve više ljudi se okreće ka digitalnom detoksu.

Digitalni detoks podrazumijeva svjesno odvajanje od digitalnih uređaja kako bi se smanjio njihov utjecaj na naš život.

Kako početi provoditi digitalni detoks?

1. Ograniči vrijeme na društvenim mrežama

Praćenjem vremena provedenog pred ekranom možeš osvijestiti svoje navike i bolje razumjeti koliko vremena trošiš na društvene mreže. Postoje brojne aplikacije i ugrađene postavke na pametnim telefonima koje ti mogu pomoći da postaviš ograničenja ili dobiješ obavijesti kada premašiš određeno vrijeme. Pokušaj odrediti realne granice, poput 30 minuta do 1h dnevno na društvenim mrežama.

2. Uvedi "tehnološke pauze" tijekom dana

Planiraj redovite pauze tijekom kojih nećeš koristiti digitalne uređaje. Na primjer, nakon svakih 25-30 minuta rada napravi kratku pauzu od nekoliko minuta za istezanje, šetnju ili meditaciju bez ekrana. Ovo će ti pomoći da smanjiš umor i zadržiš fokus.

3. Postavi pravila, poput zabrane korištenja uređaja prije spavanja

Korištenje digitalnih uređaja prije spavanja može negativno utjecati na kvalitetu sna. Kako bi to izbjegla, uspostavi "tehnološki slobodnu zonu" barem sat vremena prije odlaska na spavanje. Umjesto gledanja u ekran, iskoristi to vrijeme za čitanje knjige, opuštanje uz glazbu ili razgovor s obitelji.

4. Provedi više vremena u prirodi i aktivnostima bez ekrana

Izlazak u prirodu ne samo da te udaljava od digitalnih uređaja, već ima i brojne koristi za mentalno zdravlje. Pokušaj uključiti šetnje, vožnju bicikla, piknike ili planinarenje u svoju rutinu. Također, razmotri sudjelovanje u hobijima poput slikanja, kuhanja, vrtlarenja ili bavljenja sportom – sve što te angažira na način koji ne zahtijeva upotrebu tehnologije.

Provođenjem ovih koraka možeš stvoriti zdraviju ravnotežu između digitalnog i stvarnog svijeta, što će doprinijeti tvom cjelokupnom blagostanju.

Prednosti digitalnog detoksa

1. Poboljšanje mentalnog zdravlja

Kada smanjiš vrijeme koje provodiš na ekranima, primijetit ćeš kako stres i tjeskoba postaju manji. Stalna povezanost i preopterećenost informacijama mogu iscrpiti tvoj um, ali digitalni detoks ti daje priliku za odmor i povratak unutarnjoj ravnoteži. Bez stalnih obavijesti, lakše ćeš se fokusirati na svoje misli i osjećaje.

2. Kvalitetniji odnosi

Kad odložiš mobitel, možeš se u potpunosti posvetiti ljudima oko sebe. Razgovori uživo i zajedničko vrijeme bez ometanja pomoći će ti da izgradiš dublje i iskrenije veze. Bit ćeš prisutniji, pažljiviji i sposobniji za stvaranje stvarnih trenutaka povezanosti s obitelji i prijateljima.

3. Bolji san

Izbjegavanjem ekrana prije spavanja osjetit ćeš kako ti san postaje dublji i kvalitetniji. Plavo svjetlo s uređaja ometa tvoj prirodni ritam spavanja, ali jednostavna navika poput gašenja mobitela sat vremena prije spavanja može učiniti veliku razliku.

4. Povećana produktivnost

Kad eliminiraš ometanja poput obavijesti, puno lakše ćeš se fokusirati na važne zadatke. Bez stalnih prekida, primijetit ćeš kako se tvoja produktivnost i koncentracija poboljšavaju. To ti omogućuje da efikasnije obavljaš svoje obaveze i ostavljaš više vremena za aktivnosti u kojima uživaš.

Digitalni detoks ne mora značiti potpuno isključivanje svih uređaja na dulje razdoblje – postoji mnogo načina kako prilagoditi ovu praksu vlastitim potrebama i životnom stilu. U današnjem svijetu mnogi zbog svojih poslova moraju provoditi nekoliko sati za ekranom ili na društvenim mrežama. U tom slučaju neke se od ovih stvari ne mogu primjeniti. Ključ je pronaći ravnotežu koja ti omogućuje uživanje u tehnologiji, a istovremeno čuva tvoje mentalno i fizičko zdravlje.

Digitalni detoks može biti fleksibilan i prilagodljiv tvojoj svakodnevici. Nije nužno da se potpuno isključiš od tehnologije kako bi osjetila njezin pozitivan učinak. Za mnoge ljude, uvođenje manjih promjena poput postavljanja jasnih granica ili uvođenja pauza tijekom dana može biti itekako učinkovito. Iako potpuni detoks na nekoliko dana ili čak tjedan dana može biti koristan za resetiranje, mnogi biraju pristup u kojem balansiraju vrijeme provedeno na ekranima i stvarni svijet.

Na primjer, postavljanje granica za korištenje društvenih mreža ili ograničavanje obavijesti može smanjiti osjećaj preopterećenosti, dok istovremeno omogućuješ sebi dovoljno vremena za opuštanje i koncentraciju. Ove male promjene mogu učiniti veliku razliku u tvom svakodnevnom životu, jer ti omogućuju da preuzmeš kontrolu nad svojim vremenom i energijom.

Djelomično smanjenje korištenja tehnologije također može biti dugoročno rješenje, jer nećeš osjećati pritisak da se potpuno odvojiš, a istovremeno ćeš stvoriti prostor za zdraviji odnos prema tehnologiji. Korištenje aplikacija za praćenje vremena provedenog na ekranu ili za blokiranje ometajućih sadržaja može ti pomoći u postizanju ciljeva digitalnog detoksa. Ovaj pristup daje ti mogućnost da uneseš promjene u svoj digitalni život, bez osjećaja da moraš potpuno odustati od tehnologije.

Kako započeti digitalni detoks?

1. Postavi realne ciljeve, poput smanjenja vremena na društvenim mrežama.

2. Isključi nepotrebne obavijesti na telefonu.

3. Odredi "zone bez tehnologije", poput spavaće sobe ili blagovaonice.

4. Zamijeni vrijeme na ekranu zdravim navikama, poput čitanja, meditacije ili vježbanja.

Možda je najvažniji dio digitalnog detoksa upravo svjesnost i kontrola. Kroz postavljanje granica i uvođenje pauza, možeš stvoriti ravnotežu koja će ti omogućiti da koristiš tehnologiju u svrhe koje ti odgovaraju, a ne da ona upravlja tvojim životom. Na kraju, važno je imati na umu da digitalni detoks ne znači samo isključenje od uređaja, već i vraćanje ravnoteže u tvoj život. To znači više vremena za obitelj, prijatelje, osobne interese, fizičku aktivnost i mentalni odmor, što sve doprinosi tvojoj ukupnoj dobrobiti.

Kako bi se dugoročno osjećala bolje, važno je da pronađeš pristup koji odgovara tvojoj svakodnevici i obavezama. Digitalni detoks može postati nova navika koja ti pomaže da živiš svjesnije i prisutnije u svakom trenutku.

LITERATURA:

• Mrkonja, M. (2024). Društvene mreže (Doctoral dissertation, University of Pula. Faculty of Educational Sciences).

• Šarić, D. (2023). Digitalna isključenost i društveni mediji (Doctoral dissertation, Josip Juraj Strossmayer University of Osijek. Faculty of Humanities and Social Sciences. Department of Information Sciences).